Čovek u vremenu: 60 godina Istorijskog arhiva Beograda
Glavni i odgovorni urednik: dr Branka Prpa
Autori priloga: radnici Arhiva
Grafičko-likovni dizajn: Dragana Lacmanović
Godina izdanja: 2005.
Publikacija je izdata povodom jubileja – šezdeset godina od osnivanja Istorijskog arhiva Beograda. U monografiji je posebna pažnja posvećena razvoju Arhiva u periodu od 2001. do 2005. godine.
SADRŽAJ
• Reč direktora
• Istorijat Arhiva
• Zaštita arhivske građe i registraturskog materijala
• Fondovi i zbirke
• Projekt Uprava grada Beograda 1839 – 1944.
• Novija preuzimanja fondova
• Legati, pokloni, otkupi
• Biblioteka
• Centar za informacije
• Čitaonica
• Galerija
• Izložbe
• Posete i odjeci u javnosti
• Izdavačka delatnost Arhiva
• Međunarodna saradnja
• Kadrovi
• Finansije
• Odnosi sa javnošću
Kao celovit pregled delatnosti Arhiva, monografija „Čovek u vremenu: 60 godina Istorijskog arhiva Beograda” nije samo rekapitulacija svega onoga što je urađeno u pomenutom periodu, nego i informativni vodič za sve zainteresovane građane i istraživače.
Akademsko pevačko društvo Obilić 1884–1941
Glavni i odgovorni urednik: dr Branka Prpa
Priređivači: mr Boro Majdanac i Milena Radojčić
Grafičko-likovni dizajn: Dragana Lacmanović
Godina izdanja: 2005.
Društvo je nastalo 1884. na Velikoj školi. Činili su ga studenti i profesori, a rektor Beogradskog univerziteta uvek je bio i predsednik Društva. Posle Drugog svetskog rata Društvo je nosilo ime AKUD ''Branko Krsmanović'', a od 1991. ponovo vraća stari naziv.
Rukopis Milana A. Kostića, Akademsko pevačko društvo Obilić 1884–1941, koji čini osnovu ove publikacije, postao je voljom njegovog autora vlasništvo Istorijskog arhiva Beograda 1957. godine. Posle skoro pola veka izlazi na svetlost dana, obogaćen velikim brojem novih ilustracija i priloga, naučnim aparatom i komentarima. Rukopis je pisan u obliku letopisa. Beleženi su svi važniji događaji: turneje po zemlji i inostranstvu, koncerti, repertoar, izbori uprave, jubileji, saradnja s drugim društvima...
BITEF – 40 godina novih pozorišnih tendencija
Glavni i odgovorni urednik: dr Branka Prpa
Priređivači: Olga Latinčić, Branka Branković, Svetlana Adžić
Uvodna studija: Jovan Ćirilov
Likovno-grafički dizajn: Dragana Lacmanović
Godina izdanja: 2007.
Publikacija, obima 300 stranica u tiražu od 1.000 komada predstavlja svojevrsni omaž viziji, entuzijazmu, upornosti, trajanju, uprkos mnogo čemu. Tematski je podeljena tako da odražava osnivanje festivala kroz relevantna administrativna dokumenta, organizaciju festivala, njegova radna tela, glavne i prateće manifestacije, članove organizacionih odbora, umetničkih saveta Bitefa, članove žirija i nagrade Bitefa, korespondenciju sa značajnim ličnostima pozorišnog miljea tokom četiri decenije postojanja festivala. Posebno su interesantni razgovori sa stvaraocima na okruglim stolovima, kao na pr. Brukom, Vilsonom, Čulijem, Štajnom, Ljubimovim, Tovstoganovim, Rankonijem, Ričijem, Grotovskim i dr, knjige utisaka gostiju – stvaralaca i publike, kao i izvodi zanimljivih dešavanja iz dnevnog biltena događaja nafestivalu.
Publikacija je ilustrovana velikim brojem faksimila dokumenata, fotografija, plakata, programa, presklipinga. Objavljen je i faksimil Specijalne nagrade Evropske pozorišne unije dodeljene Bitefu 2000. godine, kao i svi uvodi iz kataloga koji na najbolji način odslikavaju pravce i tendencije kojima se kretao Bitef tokom 40 godina postojanja.
Uvodnu studiju o Bitefu i njegovoj ulozi napisao je g. Jovan Ćirilov, umetnički direktor Bitefa od osnivanja do danas.
Izložba BITEF – Velike nagrade
Kompjuterizacija i istoriografija 1995-2005.
Glavni i odgovorni urednik: dr Branka Prpa
Autor: Slobodan Mandić
Likovno-grafički dizajn: Dragana Lacmanović
Godina izdanja: 2008.
Monografijom su obuhvaćena pitanja vezana za mogućnosti primene savremenih tehnoloških dostignuća u istorijskoj nauci, trend kompjuterizacije nauke, uticaj primene informaciono-komunikacionih tehnologija na metodologiju istorijskog istraživanja. Upravo radom na računarima u okviru metodologije istorijske nauke stvara se posebna disciplina koja od istoričara zahteva pronalaženje i ispitivanje, kako mogućnosti, tako i nedostataka upotrebe računara u profesionalnom radu. Iako obimom nevelika, na 150 strana teksta zainteresovani za ovu temu će se susresti sa brojnim informacijama i problemima vezanim za osnovne trendove u primeni računara i Interneta u istoriografiji kao što su: komunikacija, digitalizacija arhivske građe, elektronski istorijski izvori, tehnike za pretraživanje informacija, uputstvo za korišćenje Interneta i problem citiranja istorijskih izvora. U uvodu je dat i kratak pregled istorije Interneta, kao i pionirskih poduhvata u primeni računara u istorijskoj nauci. Takođe, posebno je obrađeno i pitanje nastave istorije i novih tehnologija. Knjiga sadrži 21 ilustraciju i velik broj linkova ka relevantnim i interesantnim lokacijama na Internetu, a u posebnom odeljku naslovljenom Web adresar na kraju knjige dat je i tematski pregled sa kratkim opisom i URL adresama za dalje krstarenje i pregled Web-a